okoro

  • Te nii n Kiribati

    MAEUN AO UNIKAN TE NII N KIRIBATI

     

    Ara nii ni Kiribati bon nii aika ririeta ao a anga uana imwin  5- 6 te ririki imwin unikana. E kona te nii n anga uana ae 70 nakon 150 n te ririki.

    Tokin maeun te nii aika ririeta bon 80 nakon 90 te ririki. Imwin taian kamatebwai ake a tia ni karaoaki iaon nii I Kiribati ao e kakoauaki bwa e nakon 40% aika a riaon 50 te ririki ake aikoa kariki uaa ake a bon tei ni karibwaribwa n taian buakonikai (FAO 2015). 

    Aron ienin nii ni Kiribati (Nii ake a rietata-local tall) e kaokoro ma taian nii rinano ke taian dwarf coconut. Te taume a ikotaki iaona ao te mane (uen n ari) ao te ain(nimoimoi are na ben) ao e kaokoro ana tai n raure te ue n tai ni kona n iein te nimoimoi ao te ue n ari (mane) a tia ni bane ana bauta are ngaia e na kaieina te nimoimoi.

    Ibukin aio ao nimomoi a iein man bautan nii ake a katobibia ake a uouotaki n te ang ma maan n aron te manibeeru.

     

    RINEAN TE TINA N NI

    1. Kakaea am tina n nii man te tabo ae rawata te nii iai
    2. Teei inukan te tabo anne rinea te nii ae meuraoi, e tiraman rang ewaa uana aika bubura ao man toro raoi

    3.Tarai naba nii ake a tei man tainimainikuna bwa ana maeuraoi

    naba man uaua ao ni bubura uaia bwa anne taman arokam te ben.

     

    ARON RINEAN AROKAM TE BEN MAN TE TINA N NII

    1.Kakoaua raoi bwa te nii are ko na karekea arokam maiai e na

    maeu raoi man aki aoraki 

    1.  Rinea te ben are bon bubura raoi ao n buraun raoi (tiaki te amakai)
    2. E na riai n neinei raoi man bati ranna inanona ngkana ko kaneineia (tiaki are takataka)
    1. Tai arokana te ben ae tii
    2. Kakoaua raoi bwa te ben are ko anaia bon uan te nii are ko tia n

    rineia bwa am tina n nii

     

    KABWEBWEAN TE BEN

    1. Kakaea moa biroton te ben
    2. Korea kanakoa ewanin matan te ben ni kaitara ma birotona
    3. Kena aon tano ao kateboa te ben ni kabarara nakon matana n

     te aro are na baro te ran nakon matana are na bwebwe mai iai

    1. Teboka te ben ao rabunna n te banni tai nang kamatenna
    2. Tebokia teutana nikatoa bong ngkana akea te karau

     

    KUKANANAKIN TE KAORAORA N MOIMOTO AO IAROO KE IAMAII

    BWAINA:

    30 baan te iaroo

    6 te moimoto

    ½ te mwangko te ranben ae e aki aokaki

    3 te buun n amwarake te tioio tiooti

    ½ onions

    ½ bwabwaia ae e mata uraura

    1 te remon ke te raim

     

     

    ARON KARAOANA

    1. Kakui banikai ao korokoroi nako nanon te boora
    2. Kakaara marain te moimoto ao botia ma te banikai
    3. Kabwaka te raniben, te tiooti, onions
    4. Kabwaka te bwabwaia.
    5. Karaua kabobooa raoi ao e a tauraoi nakon te kanaki.

     

    BONGANAN BWAIN TE NII NAKON TE RABWATA AKE E KABONGANAAKI.

    1. TE MARAI

    2 bonganana nakon te rabwata bwa te Victim C ao te wakawaka. Te Victim C e bongana ibukin te kun ao ibukin tautan te rabwata man te naan man Aoraki.Te Wakawaka ngkanne e rang bongana ibukin marurungin te buro ao aron butin ma bonganan te amwarake n te rabwata. Bonganan te VIctamin C are inanon te marai e buoka ana mwakuri te Ion Nutrient are inanon te iamai ao te iaroo n kabirimwaaka. Te Ion nutrient ngkanne e tabe ibukin marurungin te rara inanon te rabwata.

     

    1. TE RANIBEN

    2 bonganana nakon te rabwata bwa ibukin kiritin te rabwata ao te korakora.

    E rang bongana ibukin te korakora ibukin karaoan tibwangara aika a kakaokoro bwa e kakoauaaki bwa te ben ngkana e tabe n tai ao bonganana are inanona are e tabe ibukin te kakorakora e tabe n mwaiti inanona.

    E rang Tamaroa naba ibukiia ataei ake a tibwa bungiaki ibukin rikiraken rabwataia ma tautian rabwataia.

    E riai n ataaki bwa te kuuka aio are te salad e ti tau ibukiia kaain te mweenga ma tiaki ti temanna.